Oralna kirurgija

Što je oralna kirurgija

Najčešći oralno kirurški zahvati su uobičajeno i komplicirano vađenje zubi, impaktiranih (neizraslih) i retiniranih umnjaka, resekcija korijena te vađenje zaostalih i slomljenih korijena zubi. Oralna kirurgija obuhvaća još i kirurgiju desni, rekonstrukciju estetskih i funkcionalnih poremećaja usne šupljine.

Umnjaci

Pacijenti često nisu ni svjesni umnjaka u ustima jer ne smetaju i ne bole. Tijekom nicanja, umnjaci mogu izazvati perikoronitis odnosno upalu zubnog mesa. Ponekad je dovoljno samo čišćenje ali ako se proces zakomplicira potrebno je kirurško vađenje zuba.

Resekcija korijena (apicotomija)

U slučaju neuspjelog liječenja zubnog korijena (endodoncije) pri sanaciji kroničnog granuloma preporuča se resekcija ili odstranjivanje vrha korijena. Nakon uklanjanja vrha korijena zuba, puni se kanal i na taj način se potpuno zatvara. Punjenje se najčešće vrši kroz krunu zuba, a u nekim slučajevima, i preko vrha skraćenog korijena zuba.

Ciste

Uzroci nastanka samih cista su različiti, no preduvjet je nastanak epitelnog tkiva iz kojeg se kasnije razvija cista. Epitelne stanice se umnožavaju kao posljedica udarca ili upale nakon čega dolazi do nastajanja pukotine. Ako se u ovoj fazi ništa ne poduzme cista nastavlja svoj rast. Kirurškim putem može se ukloniti samo dio ili cijela cista.

U službi ostalih grana stomatologije

Osim spomenutih zahvata oralna kirurgija pomaže još i u ortodontskoj terapiji, implantologiji te ispravlja velike nepravilnosti i defekte lica i čeljusti.

Prije postavljanje ortodontskog aparata ponekad je potrebno izvaditi pojedine zube, mliječne ili trajne, kako bi terapija bila uspješna i zubi se ispravili. U nekim slučajevima radi se i o kompliciranom vađenju zuba kirurškim putem.

Da bi ugradio implantat, stomatolog mora napraviti mali kirurški zahvat. Riječ o laganom, bezbolnom i sigurnom zahvatu, koji se izvodi ambulantno u lokalnoj anesteziji. Nakon ugradnje implantata potrebno je pričekati 3-6 mjeseci kako bi ga se moglo opteretiti.